Foto teme — 25/11/2010 , 65




Fotografiranje vjencanja by Zoran Mrdjenovic


Fotografisanje munja – foto tehnike

LOV NA MUNJE

Osnovna stvar prilikom slikavanja munja koju morate znati jest ta da morate
imati stativ (tronožac). Moji prvi pokušaji slikavanja munje su bili
bezuspješni. Sad ću vam ispričat zašto. Vani je sijevalo u svih šesnaest. Pošto
sam morao izgasiti svu elektroniku po kući, nije mi bilo druge nego uhvatit se
fotoaparata i pokušat snimit munje. Oduvijek su mi munje bile najzanimljiviji
prirodni fenomen. Kad sam vidio neke fantastične “ulove” munja, nije mi bilo
druge nego da se i ja okušam u tom “sportu”. Naime, vani je padao i ogroman
pljusak, bilo je malo prohladno i svaki put kad bi pomislio na to da izađem vani
slikat s bolje pozicije automatski bi sebi rekao da sam lud. Tako sam ja, s
aparatom u ruci, izišao na balkon. Otvorio sam prozor da mi se kasnije ne bi
vidjele kapljice na slici u slučaju ako bi slikao kroz prozor. Inače, mnogi
ljudi znaju slikat kroz prozor, ali treba imati na umu to da će se na staklu
uvijek pojavit neka kapljica (ako vani pada kiša) i da će se ta kapljica kasnije
vidjeti na fotografiji. Osim toga, kvaliteta same fotografije će vjerojatno biti
smanjen ako slikate kroz staklo. Postavio sam aparat na stativ. Postavio sam
ekspoziciju na najsporije (na mom aparatu je to 15 sekundi) + srednji otvor
blende (F3,5 – F5,6) + najmanja ISO vrijednost (50). SLR aparati imaju opciju
BULB koja omogućava neograničeno trajanje ekspozicije, što je jedna od
najpoželjnijih stvari koju “lovci na munje” na kompaktnim digitalcima nemaju.


Foto Marko Korošec


Zašto brzina zatvarača na najsporije? Zato jer je veća vjerojatnost da ćete tako ulovit munju nego ako koristite kraće ekspozicije.
Zašto srednji otvor blende? Zato jer su to vrijednosti dovoljne za pravilno eksponiranje većine munja. Ako pritvorite blendu onda će vam munja biti tanja i smanjivate mogućnost nastanka kromatske aberacije, pa ovu karakteristiku možete koristiti po vlastitom izboru.
Zašto najmanja ISO vrijednost senzora? Zato jer na taj način reducirate šum.
Fokus sam postavio na beskonačno, jer logično je da munja neće udarit na udaljenosti manjoj od 10 metara od vas. Prvi pokušaj je, naravno, bio bezuspješan.

Još jedna napomena vezana uz tehnički dio: ukoliko vaš aparat nema “noise reduction” (ne čekate nakon što aparat završi sa ekspozicijom) onda postavite aparat na “continous shooting” (kontinuirano okidanje). To je jedna vrlo bitna stvar koju ne smijete zaboraviti jer ćete time znatno povećati mogućnost da uhvatite munju.
U trenutku kad aparat završi s ekspozicijom, munja bi opalila. I tako se ponovilo 30ak puta. Uspio sam uhvatit jednu munju, ali ta slika nije vrijedna spomena. Najveći problem kod mog aparata je taj što on nakon završene ekspozicije radi “noise reduction” koji traje isto koliko i ekspozicija, što u prijevodu znači da nakon ekspozicije od 15 sekundi moram čekat još 15 sekundi za novi pokušaj.
Napomenuo bih još jednu bitnu stvar. Ako na aparatu imate opciju “wirelles delay” (bežično okidanje – za ovo vam treba daljinski upravljač) ili “self timer” (samookidanje) obavezno je upotrijebite jer će to spriječiti trešnju aparata, a samim time smanjiti mogućnost zamućenosti fotografije.


Foto: Crometeo

 

Kad ste savladali tehničke detalje, sada se usredotočimo na nastanak fotografije i pritom najviše pažnje treba posvetiti kompoziciji i kadriranju.
Ako mislite da ćete sjedeći iz kuće napraviti vrhunsku fotografiju munje – to zaboravite. Najatraktivnije fotografije se naprave sa drugih lokacija. Kišobran u ruke i svu opremu potrebnu za zaštitu od kiše i krenite u akciju! Neke od zanimljivih lokacija su planinarski domovi (koji imaju dobar pogled), ako vas tamo netko može dočekati. Možete sjesti u auto i s njim se dovesti na zanimljivu lokaciju. Nastojite izbjegavati željezne konstrukcije! NE ZABORAVITE DA SU MUNJE OPASNE PO ŽIVOT!
Ako vam netko pokaže fotografiju munje, djelić munje, a da na toj fotografiji osim nje nema ničega, fotografija će sama po sebi bit apsolutno nezanimljiva. Tu se najčešće rade greške. Kada fotografirate munju potrebno je unaprijed odrediti kadar, sve ono što će se nalaziti na fotografiji, a munja će se kasnije “ucrtati” u taj kadar, ovisno o mjestu gdje munja opali. Naravno, podrazumijeva se da ćete fotoaparat usmjerit prema mjestu gdje bi munja potencijalno mogla opaliti. Dakle, da još jednom ponovim jer je ovo najbitniji dio kad slikajete munje:
Usmjerit fotoaparat prema mjestu gdje bi munja potencijalno mogla udariti, ali pritom pokušajte u kadar ubacit neki zanimljiv detalj. Ako slikate s uzvisine izvan grada, pokušajte u kadar smjestit neki zanimljivi, znameniti i prepoznatljivi dio grada ili čitav grad tako da dobijete dramatičniju fotografiju. Slijedeći primjer: čitav scena može biti čista, ali vi možete napraviti svoj autoportret ili portret neke osobe tako da iza njega udari munja. Kako to izvesti? Ako imate opciju na aparatu “2nd curtain” – uključite je. To znači da će na kraju ekspozicije aparat blicnuti. Prije toga isprobajte koja vam je jačina blica dovoljna da ne bi kasnije ispalo da imate podeskponiranu ili preeksponiranu osobu pred kamerom. U slučaju da imate eksterni blic, stvar je mnogo jednostavnija i mnogo većih mogućnosti imate što se tiče osvjetljenja kadra, no to nije tema pa o tome neću u detalje.

Još jedan primjer: Možete napraviti fotografiju munje sa siluetom nekog objekta u prednjem planu. Može to biti osoba, građevina… Ako želite takvu situaciju onda se taj objekt mora nalaziti u potpunom mraku tako da do njega ne dopire nikakav izvor svjetla, barem ne s one strane objekta koja je okrenuta prema objektivu. Kad munja opali, onda će se podloga iza tog objekta osvijetlit i tako će u kadru ostat silueta + munja. Dodatnim pojačanjem kontrasta se može drastično iz originalne fotografije izvući silueta tako da dobijete vrhunsku fotografiju sa dramatičnim sadržajem.
Ovo su samo primjeri, nemojte se ograničavat na njih i pustite mašti da radi svoje. U kadar ubacite ono što vi želite, spojite munju sa detaljima koje vi želite istaknuti.
Posebno atraktivne fotografije su one na kojima se vidi mjesto odakle je munja udarila i mjesto gdje je munja udarila – da se vidi njen početak i kraj. To se može slikati tako da munju slikate sa velike udaljenosti, 5-10 km dalje od mjesta gdje munje udaraju. To je najčešće s neke uzvisine s koje imate pogled na grad ili na obalu. Ako je grad na moru, a munje udaraju u more, onda je stvar znatno olakšana.
Ako ste na otvorenom i jak je vjetar, poželjno je da ponesete nekakav uteg kojeg biste mogli pričvrstit na dno stativa tako da reducirate trešnju fotoaparata.
Ovo su neke od najosnovnijih stvari koje morate znati da bi uopće slikali munju. Ako stvarno želite slikat nešto atraktivno, morate se pomirit s time da ćete malo pokisnuti (osim ako ste stvarno veliki sretnici), smrznuti se (ako slikate zimi)… Nemojte da vas prethodna rečenica obeshrabri, ali dobro je imati neke stvari na umu i potrebno je isplanirati mnogo stvari i prije samog nevremena (kadar, lokaciju i sl.)

Ukratko ću ponovit najosnovnije stvari koje MORATE znati kada slikate munju:
– Stativ je obavezan
– Postaviti brzinu zatvarača na najsporije ili koristiti funkciju BULB (SLR fotoaparati) + na aparatu uključiti mod za kontinuirano okidanje
– Koristiti srednji otvor blende
– Koristiti najmanju ISO vrijednost
– Fokus na beskonačno

Nakon (ne)uspješnog lova na munje, fotografije je potrebno obraditi. S obzirom na to da ste koristili duge ekspozicije, došlo je do stvaranja velike količine šuma na fotografiji i to je potrebno ukloniti. Program namijenjen za te stvari je Neat Image.
Nakon uklanjanja šuma, potrebno je malo pojačati kontrast, ukloniti bijele točkice s fotografije (to je najbolje sa alatom “HEALING BRUSH” u PHOTOSHOPU). Ostale korekcije su malo zahtjevnije i stvar su vlastitog ukusa, pa to neću ovdje spominjati. Na kraju obrade svake fotografije, istu je potrebno provući kroz filter Unsharp Mask (također se nalazi u Photoshopu).
Sretno!



Foto: Ile

METEOROLOŠKI SAVJETI ZA SLIKAVANJE MUNJA
Napisao: Crometeo

Munje su električno pražnjenje oblaka koje se na hrvatskoj obali događa cijele godine. Sama munja je snop elektrona širok samo kao palac, a može biti dug i nekoliko kilometara. Zanimljivo je da je temperatura munje višestruko viša od temperature površine našega Sunca! Munje su oduvijek privlačile pažnju čovjeka zbog svoje ljepote i svoje snage.

Munje se vrlo teško (čak nikako) mogu vidjeti u kontinentalnom dijelu Hrvatske u hladnijem dijelu godine. Obično su ljetna nevremena popraćena izraženom grmljavinom, kako na moru tako i u unutrašnjosti. Ako želite unaprijed znati je li neki dan povoljan za slikavanje munja (hoće li ih uopće biti), najbolje je pratiti kratkoročne i srednjoročne vremenske prognoze koje možete pronaći na mnogo mjesta na Internetu ili nekim drugim medijima.
(Vremensku prognozu za slijedeća 4 dana, te izglede vremena do 10og dana uvijek možete pronaći na linku:
http://crometeo.net/phpbb/viewtopic.php?t=114 ).

Ukoliko se neki određeni dan očekuje vrijeme «po grmljavini» nije loše pogledati satelitske snimke, ili animaciju satelitskih snimaka, jer one otkrivaju položaj oblaka u zadnjih 30ak minuta te se može razaznati putanja njihovog kretanja. Predlažem stranicu EUMETSATA za praćenje naoblake nad Europom (ako pritisnete opciju PLAY onda će vam se otvoriti animacija kretanja oblaka u zadnjih nekoliko sati, a možete sami odabrati broj slika u animaciji i slične opcije):
http://oiswww.eumetsat.org/IDDS-cgi/listImages?a=0,m=7,f=1,c=2,o=1,s=2,n=6,d=1,v=400,p=0

Također vam predlažemo infracrvenu satelitsku snimku srednjeg Sredozemlja jer sa na toj karti još bolje mogu razaznati grmljavinski oblaci (crvena boja dosta često znači postojanje grmljavinskih oblaka):
https://www.nemoc.navy.mil/sat1/m7/italy/ir_enh/latest.jpg

Ipak, najbolji način za doznati gdje se nalaze olujni oblaci jesu radarske snimke. Problem je što RH ima samo radar na Bilogori koji pokriva unutršnjost Hrvatske, Liku i Gorski Kotar:
http://vrijeme.hr/bradar.gif

Kada se na tom radaru pojave boje poput žute ili crvene onda sa dosta velikom sigurnošću možete očekivati grmljavinske oblake ako se ta nakupina na radaru kreće prema mjestu vašeg boravka.
Za područje sjevernoj Jadrana (Istra, Primorje) te čitave Slovenije predlažemo slovenski radar:
http://www.arso.gov.si/podro~cja/vreme_in_podnebje/napovedi_in_podatki/radar.gif

Na područje Dalmacije još ne pokriva niti jedan meteorološki radar (velika kritika DHMZu!), pa je onda kretanje oblaka najbolje pratiti na već navedenim linkovima satelitskih snimki.

Naravno sve ovo napisano odnosi se na situaciju kada zanate po prognozi da stiže pogoršanje vremena samo niste sigurni kad točno će stići do vaše lokacije.
Nakon što ste zaključili da grmljavina stiže prema vama, dobro je na vrijeme stići na lokaciju koju ste odredili kao odredište za slikavanje. Pri tome morate biti svjesni činjenice da slikavanje munja gotovo ide uz kišu (nerijetko i obilnu). Zato je moj savjet da munje dočekate prije nego što dođu, dok vam se približavaju, jer tada najčešće još ne pada kiša, a prvi val munja je obično najljepši. Munje, uostalom kao i ciklone i fronte u pravilu dolaze iz kvadranta od zapada do juga, te se kreću prema istoku ili sjeveru. Rijetki su drugi scenariji. Kada započne kiša, najbolje se skloniti na mjesto koje nije na udaru kiše, a s kojeg se pruža dobar pogled prema nebu. Idealna mjesta za slikavanje munja jesu uzvisine poput brda, planina, čak i zgrada. Naravno da se munje mogu slikati sa bilo koje lokacije, ali što vam je horizont širi i dalji imate veću mogućnost slikati munje u svojoj punoj snazi.
Vjerojatnost da vas pogodi munja je vrlo niska, ali ipak izbjegavajte biti pod stablom ili drugim visokim predmetima za vrijeme grmljavine (odašiljači, repetitori, metalni tornjevi), osobito ako ste na nekom uzvišenom terenu.
A što ako ste vani na terenu, a munje počnu udarati oko vas? Najsigurnije mjesto, na iznenađenje mnogih, je vaš automobil, ali SAMO ako je sačinjen od metala. Naime, prilikom udara munje, potpuno ste sigurni ako ste okruženi metalom. No mnogo je veća mogućnost da će vas udariti auto nego munja!
No ne udara svaka munja u tlo. Vrlo često, električno pražnjenje događa se između oblaka, a slike takvog pražnjenja mogu biti jednako atraktivne kao i munje koje udaraju tlo.
Na kraju bih istaknuo da slikati munju nije prevelika «mudrost» ali slikati dobru sliku malo je teža stvar. Osim znanja morate imati i dosta sreće jer munje nekad neće biti vidljive na «vašem» dijelu neba, nekad će padati tolika kiša da slikavanje jednostavno neće biti moguće. Na Internetu postoje brojne web stranice na kojima se objavljuju slike takve tematike. Crometeo stranica ima svoju foto galeriju na kojoj se objavljuju i munje koje slikaju sami članovi.
Inače sam vidio brojne fotografije munja, ali rijetko se gdje mogu naći tako dobre fotografije munja i drugih meteoroloških slika kao na web stranici Marka Korošeca iz Slovenije:
http://www.weather-photos.net/

Autor: Ilija Veselica – Ile

http://www.ile85.com/


Poslednji clanci u ovoj kategoriji:

Comments

comments

9192

Close
Podržite nas
Podržite našu stranicu klikom na Like

Facebook